Vratimo prugu, Obrenovac-Beograd.

Click here to edit subtitle

Ciljevi, perspektiva, analiza varijanti i rešenja.

Transportni problemi.

  • Visoki neposredni troškovi automobilskog, autobuskog i kamionskog prevoza.
    • Smanjenjena brzina i pouzdanost autobuskog i automobilskog prevoza zbog problema kretanja kroz Beograd . Fizička nemogućnost poboljšanja istog u najvećem dijelu Beograda zbog urbanog nasljeđa.
    • Nepostojanje alternative motornom drumskom transportu
    • Brz tok pored Dubokog i Stari željeznički most ograničavaju plovnost Save . Od Beograda do Šapca nema ozbiljnih luka
    • Niska sigurnost automobilskog , autobuskog i kamionskog saobraćaja.
    • Autobusi i teški kamioni su svakodnevno opterećeni preko dopuštenog osovinskog opterećenja . Autoprevoznici temelje svoju konkurentnost na preopterećivanja vozila, koje niko ne kontroliše . Posljedično , ubrzano uništavanje puta .
    • Nepostojanje prometne infrastrukture u većini naselja izuzev za motorni cestovni promet . Samim tim , većina bicikala , pešaka i traktora koristi kolovoz čak i na putu M- 19.
    • Najkraći , najvažniji i najkorišteniji prevozni pravac je preko klizišta , a odlaganje rešavanja problema istog uz stalne popravke puta je svakodnevica .
    • Odseljavanje dijela mladih prema Beogradu još u toku studija .
    • Sva naselja su formirana, u odnosu prema trasi pruge.

    Urbanistički i razvojni problemi.

    Uz Savu u Ostružnici ide Stari obrenovački put, i pružni pojas uglavnom nije zaposednut. Teretna obilaznica je zauzela deo trase Ćirine pruge. Zanimljivo da je u samoj sadašnjoj Železničkoj stanici Ostružnica ostavljen kolosek za produžetak prema Obrenovcu, i to po tvrdnji otpravnika vozova, Ćirinom trasom. Mislim da to danas nije održiva ideja, i da bi eventualna pruga za mešovit saobraćaj morala ići na obodu naselja, ili van naselja. Verovatno najbolje kroz Srem, pa na most kod Zabrežja. Ipak, mislim da bi, u slučaju nove pruge, trebalo koristiti sadašnju trasu Savske magistrale, zbog izdvajanja od ostalog saobraćaja, veće brzine i bezbednosti.


    U Umci je i danas uglavnom sačuvan dovoljno širok pružni pojas, a pruga ide kroz sam centar naselja. Ko koristi 551 ili 552 zna da preko 2/3 svih putnika u Umci ulazi ili izlazi u centru.


    Sama Mala Moštanica je najviše izgubila kada je u pitanju javni prevoz. Inače, ovoliko produženje trase je bilo nužda zbog klizišta.


    Ovo je trasa kuda je išao Ćira za Obrenovac: Crvenom bojom sam označavao pozicije železničkih stanica, a crnom isprekidanom linijom tunele.


    Na slici je pruga kroz Obrenovac. Malo ljudi zna da je sadašnja Lastina stanica, u stvari stara Ćirina stanica, remek delo arhitekte Petra Gačića. Pozicija pruge je u samom centru naselja, jer se stanovanje koncetrisalo oko železničkih stanica, kao saobraćajnih veza. U samom Bariču je situacija prilično nezgodna, jer je na mestu pruge uska ulica, jedini prilaz do nečijih kuća. Prelazi se glavni put, a krivina je oštra.

    http://www.beobuild.rs/forum/viewtopic.php?f=17&t=225&start=625

     

    Perspektiva desne obale Save.

    • Potpuno komunalno opremljena industrijska zona u Bariču .
    • Viškovi toplotne energije iz TENT, "Termo elektrane Nikola Tesla" A i B , koji se mogu koristiti za najrazličitije proizvodne procese .
    • Pepeo , kao jako kvalitetan materijal za gradnju puteva .
    • Reka Sava , mogućnosti razvoja transportne privrede i turizma na istoj .
    • Ušće Kolubare ima savršen geografski položaj za gradnju luke , odnosno priključivanje Zapadne Srbije na pan-evropski Koridor 7 ( Dunav ) .
    • Ravničarski pravac Obrenovac - Lajkovac omogućuje jednostavnu i jeftinu gradnju i putnog i železničkog koridora prema Savi .
    • Znatno stabilnije zemljište za visokogradnju, nego na močvarnoj levoj obali Save .

    Ciljevi, reizgradnje železničke pruge, Beograd-Obrenovac.

    • Smanjenje troškova transporta.
    • Osigurati transport , koji je brži i pouzdaniji od motornog drumskog saobraćaja.
    • Poboljšanje transportne ponude , više alternativa.
    • Smanjiti troškove održavanja puta , izmeštanjem najvećeg dela teškog saobraćaja na prugu.
    • Rešavanje problema u saobraćaju, izazvanih klizištem.
    • Povećanje sigurnosti saobraćaja preusmjeravanjem dela prometa na sigurniji željeznički transport.
    • Unapređenje željeznice kao osnove održivog transporta cijele Zapadne Srbije.
    • Osnova za razvoj turizma i transportne privrede . Preduslov za isplativost gradnje luke i logističkog centra.
    • Kompletiranje infrastrukturne opremljenosti, industrijske zone u Bariču , koja je upravo nastala uz prugu i zahvaljujući pruzi. .
    • Urbani razvoj uz desnu obalu Save , kao efekat povratnog razvoja od velikog grada ka periferiji , karakterističnog za železnički prevoz.

    Osnovne varijante rešenja.

    1. Klasična železnica kroz Srem: PROKOP - Novi Beograd - Zemun - Aerodrom - Surčin - Jakovo - Boljevci - OBRENOVAC.
    2. Laka železnica Ćirinom trasom: SAJAM - Ada - Ostružnica - Umka - Mala Moštanica - Barič - OBRENOVAC CENTAR.
    3. Klasična železnica na obaloutvrdi: VUKOV SPOMENIK (Glavni željeznički) - Rakovica - Ostružnica - Umka - Barič - OBRENOVAC
    4. Klasična železnica djelomično Ćirinom trasom: VUKOV SPOMENIK (Glavni željeznički) - Rakovica - Ostružnica - Umka - Mala Moštanica - OBRENOVAC

    Varijanta 1 : (Vukov spomenik) Prokop - Novi Beograd - Zemun - Aerodrom - Surčin teretna - Jakovo - Boljevci - Obrenovac(Stubline) :

    Teška železnica , za mešoviti prigradski , međugradski i teretni sao0braćaj.

    - Dužina pruge Prokop - Obrenovac 41km 215m .

    - Brzine 80 - 120km / s za prigradske 0,80 - 160km / s za međugradske vozove . Prosečna 65km / s za prigradske , i 99km / s za međugradske .

    - Interval 60 minuta bez plaćanja "Sevetog petra kajagane" , dupliranja zapadnog kraka BŽC . Ako se plati "Svetog Petra kajgana" , moglo bi na svakih 30 minuta , ali ne češće , jer je upitna isplativost dogradnje do, dvokolosečna skupe dionice Boljevci - Obrenovac za duži vremenski period .

    - Ukupno 8 stanica od početka do kraja vožnje .

    - Trajanje  vožnje Obrenovac - Prokop 35 minuta za prigradske, 25 minuta za međugradske vozove .

    - Potreba za izuzetno skupom dogradnjom Beogradskog željezničkog čvora od Zemuna do Prokopa na 4 koloseka .

    Varijanta 2: (Karaburma, Pristanište) Sajam - Čukarica - Ostružnica - Umka - Mala Moštanica - Barič - Obrenovac (Zvečka):

    - Laka železnica isključivo za prigradski prevoz putnika.?- Dužina pruge Sajam - Obrenovac centar ćirinom trasom 36km 186m.

    - Brzine 50-100km/s. Prosečna brzina 52km/s.?- Interval 10 minuta, u početnim fazama 20 minuta.?- Ukupno 18 stanica od početka do kraja vožnje.?- Trajanje vožnje ukupno 42 minuta. Međutim 80% stanovništva na pravcu ima prevoz na do 10 minuta peške.

    - Najjeftinija varijanta. Samu prugu je moguće sagraditi za manje od godinu dana za oko 20.000.000 evra. Potrebno 20 polovnih modernizovanih lakošinskih vozila, koja bi sa depoom koštala 6.000.000-10.000.000 evra. Trajala bi bar 15 godina.

    Varijanta 3: teška železnica (Vukov spomenik) Karađorđev park - Rakovica - Železnik - Ostružnica - Umka - Barič - Obrenovac (Stubline): 

    - Teška železnica, za mešoviti prigradski, međugradski i teretni saobraćaj.?- Dužina pruge Obrenovac - Karađorđev park 32km . 

    - Brzine 80-120km/s za prigradske vozove, 70-160km/s za međugradske vozove. Prosečna brzina prigradskih 61km/s, "intersiti" 88km/s.?- Interval 30 minuta. Dogradnja sistema za kraće intervale isplativija nego preko Surčin Teretne.

    - Ukupno 8 stanica od početka do kraja vožnje. 

    - Trajanje vožnje 31 minut za prigradske, 22 minuta za međugradske. Međutim, naselja imaju samo po jednu železničku stanicu.

    - Za prugu i stanice bi trebalo uložiti oko 30-50 miliona evra, za vozna sredstva oko 20-30 miliona evra, međutim značaj ovakve pruge je veći.

    Varijanta 4: teška železnica (Vukov spomenik) Karađorđev park – Rakovica – Ostružnica – Umka – Mala Moštanica – Barič - Obrenovac (ili centar ili hotel). 

    - Teška železnica, za mešoviti prigradski, međugradski i teretni saobraćaj.?- Dužina pruge Obrenovac - Karađorđev park 32km. 

    - Brzine 80-120km/s za prigradske vozove, 70-160km/s za međugradske vozove. Prosečna brzina prigradskih 61km/s, "intersiti" 88km/s.

    - Interval 30 minuta. Dogradnja sistema za kraće intervale isplativija nego preko Surčin Teretne.

    - Ukupno 8 stanica od početka do kraja vožnje. 

    - Trajanje vožnje 31 minut za prigradske, 22 minuta za međugradske. Međutim, naselja imaju samo po jednu železničku stanicu.

    - Za prugu i stanice bi trebalo uložiti oko 30-50 miliona evra, za vozna sredstva oko 20-30 miliona evra, međutim značaj ovakve pruge je veći.

    KONTAKTIRAJTE NAS.

    http://vozoljubitelji.blogspot.com/

    http://prigradskazeleznicabg.weebly.com/beograd.html

    http://udruzenjeljubiteljazeleznicabg.weebly.com/

    http://vozoljubiteljisrbokvirizafoto.weebly.com/

    http://vozoljubiteljisrbpisanija.weebly.com/

    http://vozoljubiteljisrbvizija.weebly.com/

    Mejl: [email protected]

    Telefon predsednika udruzenja: +381 64 5500418

    FACEBOOK

    https://www.facebook.com/groups/vozoljubitelji/

    https://www.facebook.com/groups/Obrenovac.Umka.Beograd/

    https://www.facebook.com/UdruzenjeLjubiteljaZeleznice?ref=hl

    FORUMI

    http://www.beobuild.rs/forum/viewtopic.php?f=8&t=3121

    http://www.skyscrapercity.com/forumdisplay.php?f=3511

    http://www.railserbia.net/forum/

    Subscribe To My Website

    • Subscribing allows you to get site updates. Your email address will be kept private.